Infrastruktura

Načelna smjernica
Policy Guide Cycling Infrastructure (2.44 MB) [ENGLISH]
Policy Guide Infrastructure Table of contents (61 kb) [ENGLISH]

Info-listovi
Biciklistička Infrastruktura, 15 info-listova temeljenih na 4 teme:

1. Povezivanje biciklističke mreže
2. Križanja i prijelazi
3. Parkiranje
4. Javni prijevoz

1. Povezivanje biciklističke mreže
Biciklističke trake
Biciklistička traka je dio kolnika zakonski namijenjen isključivo za promet bicikala, vidno ih odvajajući od ostatka prometa. Preporučuje se u slučajevima gdje veći broj biciklista vozi po umjereno prometnoj cesti. Biciklističke trake su uočljiva, brza i prilagodljiva intervencija na postojećim cestama, budući da zahtijevaju samo oznake na kolniku. U nedostatku prostora, biciklistička traka može poslužiti kao alternativa biciklističkoj stazi, ali samo ako je dostatno zajamčena sigurnost biciklist
Biciklističke trake (345 kb)

Biciklistiĉke staze
Biciklistička staza najkvalitetnije je infrastrukturno rješenje za bicikliste, budući da ih fizički odvaja od ostatka prometa. Potrebna je na vrlo prometnim i brzim cestama, te na frekventnim biciklističkim tokovima, ali i u rekreativnim biciklističkim mrežama, koje su često neovisne od tokova motornog prometa. Biciklističke staze privlače i ohrabruju manje iskusne bicikliste, ali zahtijevaju dosta prostora i prilično su skupe. Vrlo su sigurne na neprekinutim dionicama, ali naročito opasne na križanjima.
Biciklistiĉke staze (377 kb)

Biciklističke ceste
Biciklistička cesta oblikovana je tako da biciklisti vizualno prevladavaju, a motorni promet mora se ponašati kao gost. Izgledaju kao široke biciklističke staze na kojima je dozvoljen promet i motornim vozilima. Zakonski gledano, radi se o cesti za mješoviti promet. Kao rješenje dolazi u obzir na glavnim biciklističkim tokovima na mirnim lokalnim ulicama.
Biciklističke ceste (403 kb)

Smirivanje prometa i biciklizam
Na mirnijim ulicama u stambenim zonama, sigurna i udobna vožnja moguća je i bez posebne infrastrukture za bicikliste i pješake, te je mješoviti promet dobro rješenje. Cesta mora biti projektirana tako da uspori rijetki lokalni promet. To se može postići sužavanjem kolnika, napravama za smanjenje brzine, ili kombinacijom ova dva načina. Naprave i platforme za smanjenje brzine moraju biti dizajnirane tako da ne smetaju biciklistima. Mjere smanjenja gustoće prometa i lokalni biciklistički tokovi trebaju biti uključeni u urbanistički plan novih stambenih zona.
Smirivanje prometa i biciklizam (319 kb)

Vožnja biciklom u suprotnom smjeru u jednosmjernim ulicama
U jednosmjernim ulicama biciklistima može biti dopušteno kretati se suprotnim smjerom. Radi se o jednostavnoj mjeri upravljanja prometom koja je meĎu biciklistima jako dobro prihvaćena, budući da stvara prečice udaljene od brzog i gustog prometa. Ta se mjera pokazala sigurnom čak i u najužim ulicama, ako je promet rijedak i spor. Pravo suprotnog smjera za bicikliste trebalo bi primjenjivati sustavno u cijelom gradu: tako može postati uobičajeno i općeprihvaćeno prometno pravilo, a biciklistima otvoriti sve prometne puteve.
Vožnja biciklom u suprotnom smjeru u jednosmjernim ulicama (595 kb)

Bicikli i autobusi
Zajednički promet bicikala i autobusa nije najsigurnije rješenje. Ako je moguće, biciklističke trake/staze ne bi trebalo postavljati na ulicama s autobusnim linijama, ali u prometnim i gusto izgraĎenim gradskim područjima to je često neizbježno. Na cestama brzine do 30 km/h bicikli i autobusi mogu bez opasnosti voziti zajedničkom trakom, ali ih na bržim cestama treba odvojiti. Autobusno-biciklističke trake su način da se biciklistička mreža bolje poveže novim prečicama, no dolaze u obzir samo na sporim cestama, na kraćim dionicama i uz . Ne treba ih koristiti kao brzo rješenje kako bi se izbjegle teške odluke.
Bicikli i autobusi (374 kb)

Biciklisti i pješaci
Biciklisti i pješaci u pravilu ne smetaju jedni drugima. Kreću se sličnom brzinom, a biciklisti vožnju uglavnom prilagoĎavaju pješacima, te bi im trebalo dozvoliti pristup u pješačke zone. U većini se slučajeva može dozvoliti slobodno kretanje zajedničkom površinom, ali ako je pješaka mnogo, poželjno je postaviti neku vrstu razdjelnika. Prednosti ovakvog rješenja za bicikliste su kraći put i lakši pristup odredištima u pješačkoj zoni. Na uskim ulicama, zajednička staza ili susjedne staze sigurno su i udobno rješenje.
Biciklisti i pješaci (700 kb)

2. Križanja i prijelazi
Semaforizirana raskrižja
Semaforizirana raskrižja u osnovi su opasna za bicikliste, ali su nužna na prijelazima gustih prometnih tokova. Raskrižja bi trebala biti projektirana tako da bicikliste čine uočljivima, pojednostavne im kretanje i skrate im vrijeme čekanja. Primjeri dobro isprojektiranog raskrižja su dopunska traka za desno skretanje i naprijed postavljene zaustavne linije. Na glavnim tokovima biciklističke mreže, odvojeni semafori za bicikliste, ili podešavanje postojećih, mogu im dati prednost pred motornim prometom.
Semaforizirana raskrižja (660 kb)

Raskrižja s kružnim tokom
Jednostavni kruţni tokovi s jednom trakom najsigurniji su oblik raskriţja za sve sudionike u prometu, uključujući i bicikliste, ukoliko se radi o umjereno prometnim cestama. Veći kruţni tokovi s više traka mogu se prilagoditi biciklistima postavljanjem fizički odvojene biciklističke trake, koja moţe ali ne mora imati prednost prolaza, pri čemu treba uzeti u obzir da svaki od ova dva izbora zahtijeva posebno oblikovanje. Postojeći uski kruţni tokovi mogu se prilagoditi kako bi biciklistima bili pristupačniji.
Raskrižja s kružnim tokom (338 kb)

Križanja s prednošću prolaska
Mješoviti promet s prednošću prolaska za bicikliste je najjednostavnije i najprihvatljivije rješenje ako se radi o sporijim i manje prometnim raskrižjima. Biciklisti se pri prelaženju raskrižja i skretanju miješaju s motornim prometom. Ako jedna od cesta ima prednost, biciklistima mogu biti od velike pomoći prometni otoci, trake za skretanje, primicanje ili odmicanje biciklističke trake od kolnika. Ako se biciklisti kreću glavnom cestom, oblikovanjem i signalizacijem treba naglasiti njihovu prednost. Glavni biciklistički tokovi trebali bi uvijek imati prednost na raskrižjima.
Križanja s prednošću prolaska (636 kb)

Denivelirana križanja
Denivelirana križanja za bicikliste uključuju biciklističke tunele i biciklističke mostove. To su sigurni i izravni načini za prelaženje prepreka poput vrlo prometnih cesta i raskrižja, kanala i željezničkih pruga. Tuneli su udobniji za vožnju, no mostovi su uglavnom privlačniji i mogu postati prepoznatljive urbane strukture. Visokokvalitetno oblikovanje potrebno je kako bi se smanjili nagibi i povećala kako stvarna sigurnost , tako i subjektivni osjećaj sigurnosti.
Denivelirana križanja (653 kb)

3. Parkiranje
Sustavi za parkiranje i pohranu bicikala
Manji sustavi za parkiranje bicikala, poput stalaka u obliku obrnutog slova „U“, mogu se postavljati bilo gdje i u većem broju, te omogućuju biciklistima da svoje bicikle parkiraju i pričvrste na kraće vrijeme i u blizini odredišta. Veća i složenija parkirališta za pohranu bicikala na dulje vrijeme, primjerice spremnici za bicikle i nadzirana parkirališta, omogućuju pohranu bicikala na dulje vrijeme, na nešto većoj udaljenosti od odredišta. Razina usluge varira: od malih, jeftinih naprava za parkiranje do automatiziranih i nadziranih sustava.
Sustavi za parkiranje i pohranu bicikala (1,33 MB)

Parkiranje bicikala u stambenim četvrtima
Svi bi stanari stambenih četvrti trebali imati pristup sigurnom spremištu u kojem bicikl mogu ostaviti i preko noći. To je jako važno želi li se građane potaknuti na češću vožnju biciklom i kupnju vlastitog bicikla. U svim novim zgradama trebalo bi predvidjeti i prostor za pohranu bicikala; to se može dogovoriti s projektantima ili urediti građevinskim propisima. U starijim četvrtima u kojima nema privatnog prostora koji se može upotrijebiti u tu svrhu, treba pronaći način da se stanarima omogući siguran zajednički prostor za pohranu bicikala, kojim mogu upravljati i sami stanari. Dobar primjer su „bubnjevi“ za bicikle - manji spremnici koji se koriste zajednički i mogu se postaviti na ulicu.
Parkiranje bicikala u stambenim četvrtima (520 kb)

Parkiranje bicikala u središtu grada
Svaki grad koji biciklizam shvaća ozbiljno trebao bi imati planski osmišljeno rješenje za parkiranje bicikala u središtu grada. Kombinacija manjih raštrkanih parkinga i većih, nadziranih prostora za pohranu bicikala olakšava biciklistima pristup glavnim gradskim odredištima. Istraživanjem i analizom ponude i potražnje treba utvrditi lokaciju, količinu i vrstu parkinga. To će privući više biciklista, poboljšati kvalitetu javnog prostora i atraktivnost centra grada.
Parkiranje bicikala u središtu grada (448 kb)

4. Javni prijevoz
Biciklistička infrastruktura na intermodalnim stanicama
Parkirališta i spremišta za bicikle na željezničkim kolodvorima, tramvajskim i autobusnim stanicama i stanicama podzemne željeznice i lake gradske željeznice potiču bicikliste da poduzimaju dulja putovanja s presjedanjima. Na svakoj bi vrsti stanice trebala postojati odgovarajuća kombinacija parkirnog i skladišnog prostora. Trebalo bi ih postaviti što bliže stanici i na pristupačnom mjestu, kako bi se olakšalo presjedanje. Željeznički kolodvori imaju ogroman potencijal za biciklizam; mogu se opremiti kao biciklističke stanice, s raznim dodatnim uslugama za bicikliste.
Biciklistička infrastruktura na intermodalnim stanicama (694 kb)